07 sij. Klimatski pregovori u Parizu
Dvadeset i tri godine nakon potpisivanja Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, 195 zemalja sudionica klimatskih pregovora u Parizu, usmjerenih na borbu protiv zatopljenja, usvojilo je globalni sporazum kojim se prihvaća ograničavanje razine zagrijavanja „znatno ispod razine 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, težeći prema postavljanju limita na 1.5°C“. Od 195 zemalja, 186 je najavilo mjere ograničenja emisija stakleničkih plinova do 2025/2030.
Na Pariškom klimatskom sporazumu dogovoreno je sljedeće:
- Od 2020. zemlje će nastaviti samostalno određivati emisijske ciljeve,
- Nacionalni ciljevi će biti revidirani i nadograđivani svakih pet godina,
- Globalne emisije bi trebale dosegnuti vrhunac “što je prije moguće”,
- Do druge polovice ovog stoljeća, emisije stakleničkih plinova bi trebale biti uravnotežene procesima koji ih uklanjaju iz zraka,
- Razvijene zemlje će doprinijeti najmanje 100 milijardi USD godišnje do 2020. godine za pomoć siromašnijim državama koje se bore sa klimatskim promjenama.
Što Pariški ugovor znači za energetski sektor?
Ovaj povijesni sporazum postavlja temelje za transformaciju svjetskog gospodarstva u niskougljičnu energetiku i ekonomiju. Očekuje nas prijelaz s fosilnih goriva, u prvom redu nafte i ugljena, na obnovljive izvore energije, kao i intenzivna ulaganja u izgradnju infrastrukture koja će omogućiti drastične rezove emisija CO2 u elektroenergetskom sektoru.
Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju, do 2030. čak 75 posto svjetskih potreba za energijom podmirivat će se iz fosilnih izvora, odnosno dok se efikasno ne riješi problem spremanja energije iz obnovljivih izvora, ugljen, nafta, plin i nuklearna energija ostat će glavni izvori energije.
Što Pariški ugovor znači za Hrvatsku?
Do 2017. Hrvatska će izdvajati milijun eura godišnje u zajednički Fond za financiranje klimatskih projekata u zemljama u razvoju.
Obvezujući ciljevi Hrvatske po ključnim godinama:
| 2020. | 20% obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji 10% obnovljivih izvora energije u transportu Energetska učinkovitost prema Direktivi |
| 2030. | Nacionalni ciljevi za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost u okviru energetsko-akcijskog plana do 2030. |
| 2040. | Ciljevi će se utvrditi u razdoblju od 2020. do 2030. |
Prema stručnim podlogama za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030, s pogledom na 2050. Najveći potencijal za smanjenje emisija u 2030. imaju vjetroelektrane s udjelom u ukupnom potencijalu od 11,6%.
Reference:
‘Historic Paris climate pact – experts react‘
What Paris means for the energy sector: start of a whole new clean economy
Decoding the Paris climate agreement
International Energy Agency
‘Paris climate talks: The poorest countries are putting the richest to shame’
HAZU – Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030, s pogledom na 2050. godinu – pristup izradi i djelomični rezultati u području energetike, 24. 11. 2015.