25 velj. Činjenice o utjecaju KKPE Peruća na zrak i vode

Studija utjecaja na okoliš za KKPE Peruća je cjelovita i usklađena sa svim važećim propisima te koristi sve službene, relevantne i javno dostupne podatke za pojedine sastavnice okoliša. Svi zainteresirani mogli su se na vrijeme informirati o projektu Vis Viva – informacije o javnim raspravama objavljene su na internetskim stranicama Općine Hrvace i Ferate, na stranici projekta te putem medija.

Studija utjecaja na okoliš za KKPE Peruću (Studija) izrađena je u skladu s Idejnim projektom KKPE Peruća. Studija je cjelovita i usklađena je sa svim važećim propisima, pri čemu su korišteni svi službeni i relevantni podaci za pojedine sastavnice okoliša. Postupak procjene utjecaja na okoliš počeo je 15. siječnja 2016. godine. Informacija o zahtjevu za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš objavljenja je na službenim stanicama Ministarstva zaštite okoliš i energetike 15. siječnja 2016. Nakon što je objavljena informacija o početku javne rasprave 21. studenog 2016. cjelokupna Studija i netehnički sažetak stavljeni su za uvid javnosti na stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, sekciji Procjena utjecaja na okoliš, na adresi http://puo.mzoip.hr/hr/puo/puo-postupci-2016.html. Na internetskoj stranici projekta Vis Viva objavljeni su netehnički sažeci studija, rubrici Dokumentacija na adresi http://www.vis-viva-energija.com/dijalog/dokumentacija/. Prema Uredbi o informiranju i sudjelovanju javnosti u pitanjima zaštite okoliša obavezno trajanje javne rasprave je 30 dana.

U dogovoru s predstavnicima Općine Hrvace na općinskoj internetskoj stranici objavljen je poziv za sudjelovanje u javnim raspravama za energetske objekte projekta Vis Viva (http://www.opcina-hrvace.hr/). Ovaj je poziv također objavljen na internetskoj stranici Ferate, u okviru sekcije Službene objave (http://www.ferata.hr/2016/page/2/). Projektne su tvrtke tijekom 2016. u dogovoru s predstavnicima Općine Hrvace dogovorile podjelu 200 brošura. Svi mještani kojima su podijeljene brošure mogli su se iz prve ruke informirati o projektu Vis Viva. Projekt je predstavljen i na prezentaciji održanoj 12. studenoga 2015. u prostorijama Općine Hrvace. Vis Viva je predstavljena i predstavnicima Splitsko-dalmatinske županije održanoj u Splitu 22. rujna 2015., a prethodno i svim nadležnim tijelima i institucijama u Zagrebu 11. rujna 2015. Informacija o početku javne rasprave poslana je svim medijima Splitsko-dalmatinske županije. Na naslovnici internetske stranice projekta www.vis-viva-energija.com objavljen je i letak s datumima održavanja javnih izlaganja, načinima na kojima javnost može pregledati studije utjecaja na okoliš, dati svoje mišljenje i komentare, kao i e-adresa na kojoj građani također mogu dati svoje komentare (pitanja@vis-viva-energija.com).

Ove su aktivnosti poduzete, od kojih mnoge prelaze zahtjeve definirane Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti u pitanjima zaštite okoliša, kako bi se cjelokupna zainteresirana javnost na vrijeme informirala o projektu Vis Viva i početku javne rasprave za energetske objekte te uključila u javnu raspravu. Svrha je informiranja i sudjelovanja javnosti u procjenama utjecaja nekog objekta (zahvata) na okoliš, razmotriti njegove utjecaje, ispraviti eventualne pogreške u studiji utjecaja na okoliš te pojasniti moguće nejasnoće i doprinijeti oblikovanju rješenja za njihovo izbjegavanje ili umanjivanje na prihvatljivu razinu. Najveći interes javnosti izazvali su mogući utjecaji KKPE Peruća na vode i zrak. U skladu s najboljim svjetskim praksama, vezano uz pravo javnosti da bude detaljno informirana i da postupak sudjelovanja javnosti bude otvoren za različita mišljenja vezano uz pojedine utjecaje, izrađivač Studije utjecaja na okoliš za KKPE pripremio je dodatna pojašnjenja vezano uz utjecaje KKPE Peruća na vode i zrak.

Od ukupno 2 237 040 kg plinova ispuštenih po satu iz KKPE Peruća 99,98% nisu štetni za zdravlje

Prilikom maksimalnog rada, KKPE Peruća bi trošila 52 tone plina na sat. Da bi se snizila temperatura u plinskoj turbini i da bi plin gorio potrebno je dovesti oko 40 puta više zraka u odnosu na količinu utrošenog plina. To znači da će iz dimnjaka izlaziti 40 puta veća masa zraka u odnosu na količinu trošenog plina. Od toga je 99,98 % smjesa dušika, kisika, ugljičnog dioksida, vodene pare i argona koji su sastavni dijelovi zraka kojega udišemo i koji se ne smatraju štetnima za zdravlje. Dakle, 0,02 % su plinovi koji se smatraju onečišćujućim tvarima i za koje su zakonom propisane koncentracije dopuštenih emisija u zrak kako bi se očuvalo ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet. KKPE Peruća pripada grupi elektrana s najboljom raspoloživom tehnologijom kakve se danas projektiraju i grade u EU kao zamjena za termoelektrane starijih tehnologija a sve s ciljem smanjenja koncentracije onečišćujućih tvari ispod zakonom dozvoljene granične vrijednosti.

Visina dimnjaka od 110 metara projektirana je kako bi se osigurale znatno manje koncentracije onečišćujućih tvari pri tlu od zakonom dozvoljenih graničnih vrijednosti

U okviru Idejnog rješenja KKPE Peruća razmatrale su se različite visine dimnjaka. Pri projektiranju visine dimnjaka u obzir su uzete: konfiguracija terena, ruža vjetrova i dopuštene prizemne koncentracije CO i NO₂ u zraku (u zoni disanja oko 1,5 metara iznad tla) štetnih plinova. Osim toga, visina dimnjaka je izabrana i na temelju kriterija kvalitete zraka na širem području zahvata.

Pomoću numeričkih simulacija predviđeno je širenje ispušnih plinova u različitim mogućim atmosferskim uvjetima. Numeričke simulacije su pokazale da će koncentracije CO i NO₂ biti znatno niže od dozvoljenih, zakonom propisanih graničnih vrijednosti u zraku. Utvrđeno je da će tijekom jednog sata prosječna koncentracija NO₂ emitirana iz KKPE Peruća, uvećana za onu koja već postoji u zraku, iznositi maksimalno 17 mikrograma po metru prostornom zraka na udaljenosti od približno 4 kilometra. Ta vrijednost je 11 puta manja od dozvoljene prosječne koncentracije koja iznosi 200 mikrograma po metru prostornom. Primjerice, u Zagrebu na čijem području rade dvije plinske kogeneracijske elektrane nešto starije tehnologije, ove koncentracije se u središtu Zagreba kreću u rasponu od 18 do preko 120 mikrograma po metru prostornom zraka.  Također je utvrđeno da će prosječna koncentracija CO emitirana iz  KKPE Peruća tijekom osam sati, uvećana za onu koja već postoji u zraku, iznosi maksimalno 0,018 miligrama po metru prostornom. Ta vrijednost je više od 500 puta manja od dozvoljene prosječne koncentracije koja iznosi 10 miligrama po metru prostornom tijekom osam sati.

Temperatura vode u Cetini nizvodno od brane ostat će gotovo nepromijenjena

Voda za hlađenje turbina KKPE Peruća uzimat će se s dna jezera i to 500 metara uzvodno od dna brane. Ta će se voda u tehnološkom procesu ugrijati bez dodatka ikakvih kemijskih tvari i vratiti ponovno na dno jezera i to 260 metara uzvodno od dna brane. Utjecaj zagrijavanja vode procijenjen je temeljem scenarija najnepovoljnijeg slučaja, kada bi KKPE Peruća trebala raditi sa 100 % snage pri najnižoj razini vode u jezeru, uz nepromijenjen protok vode kroz branu u vrijednosti biološkog minimuma (protok koji osigurava opstanak i razvoj biljnih i životinjskih zajednica u rijeci kao staništu nizvodno od brane).

Rezultati simulacija su pokazali da će se voda, koju će se ispuštati na dno akumulacije, uzdizati prema površini. Akumulacija Peruća na površini ima godišnju varijaciju temperature od 0 °C do 26 °C. Samo kad voda na površini bude prirodno manja od 20 °C bit će prisutan utjecaj ispuštene rashladne vode na površinu jezera. U hladnijem dijelu godine, kad je temperatura na površini niža od 20 °C, rashladna voda će povećati temperaturu vode na površini iznad ispusta do najviše 20 °C. Voda koja se ispušta na dnu je toplija od vode akumulacijskog jezera na dnu i stoga se uzdiže. Ako je temperatura na površini manja od 20 °C ona ravno ili, točnije, u slabo zakrivljenom luku ide na površinu. Od lokacije iznad ispusta temperatura vode na površini će padati kako udaljenost raste i ovisit će o hlađenju evaporacijom i strujanju vode uz površinu, što je posljedica smjera i intenziteta vjetra.

Sloj vode na dnu akumulacije Peruća, iz kojeg se zahvaća voda za biološki minimum rijeke Cetine nizvodno od brane HE Peruća neće uzrokovati povećanje temperature veće od 0,5 °C. To ujedno znači da ni povećanje temperature rijeke Cetine nizvodno od brane HE Peruća, i to pri minimalnom protoku, neće biti veće od 0,5^oC. Pri većem protoku Cetine, povećanje temperature nizvodno od brane bit će u potpunosti zanemarivo. 

KKPE Peruća će u akumulaciju Peruća ispuštati isključivo pročišćenu vodu, koja podliježe prethodnoj kontroli nadležnog vodopravnog tijela

Tehnološko rješenje sprječava ispust onečišćene vode u okoliš. Stoga nije točno da će se u jezero dnevno ispuštati 280.000 litara otpadnih voda. Sve tehnološke vode će se prije  ispuštanja pročišćavati i tek nakon kontrole ispuštati u okoliš. Nakon završetka procesa kemijske pripreme vode, sve upotrijebljene kemikalije će se skupljati u postrojenju za obradbu i neutralizaciju otpadnih voda. Neutralizacijom otpadnih voda dobiva se voda koja će svojom kakvoćom biti prihvatljiva za ispuštanje u okoliš, dok će izdvojeni mulj sadržavati isključivo neutralizirane kemikalije. Izdvojeni mulj će se zbrinjavati na propisani način i na zakonom predviđenom mjestu.

Nadležno vodopravno tijelo će na temelju tehničko-tehnoloških rješenja i zakonskih propisa regulirati mogućnost ispuštanja pročišćene vode (izdati dozvolu za koncentracije koje ispuštena voda mora zadovoljavati). Sanitarne otpadne vode će se obrađivati u biološkom pročistaču iz kojeg izlazi pročišćena voda. Oborinske vode s parkirališta odvodit će se na separaciju, dok se oborinske vode s krovova i okolnog terena neće posebno pročišćavati. Međutim, sve će se te vode ispuštati u okoliš isključivo preko kontrolnog okna, uz prethodnu kontrolu ispunjavanja propisanih vrijednosti koje određuje nadležno vodopravno tijelo.

Tehnologija KKPE Peruća spada među najbolje poznate raspoložive tehnologije koje su najučinkovitije u postizanju najvišeg stupnja zaštite okoliša kao cjeline

 KKPE Peruća će imati vrlo ograničeni utjecaj na zrak, vodu i tlo i to višestruko manji no što hrvatski i europski propisi dopuštaju. Naime, predviđena tehnologija spada u grupu najboljih poznatih raspoloživih tehnologija koja se danas primjenjuje u svijetu s ciljem postizanja najvišeg stupnja zaštite okoliša kao cjeline. Svojim pozitivnim utjecajima poput zapošljavanja i zadržavanja mladih ljudi u Cetinskom kraju, stalnih prihoda lokalne zajednice kojima se može unaprijediti komunalna infrastruktura (očekivani ukupni prihod, ovisno o godišnjoj proizvodnji mogao bi mogao iznositi do 40 milijuna kuna), školstvo, zdravstvo i poticaja razvoju poljoprivredne proizvodnje u staklenicima za koju će se osigurati toplinska energija, KKPE Peruća će značajno doprinijeti blagostanju i kvaliteti života lokalnog stanovništva. Nije zanemariv ni pozitivan utjecaj na lokalno gospodarstvo tijekom izgradnje i rada KKPE Peruća, angažiranjem lokalnih izvođača, podizvođača i dobavljača te uslužnih djelatnosti.

Biološka ravnoteža akumulacije Peruća ostat će ista kao i do sada

Rijeka Cetina na području akumulacije Peruće nije potpuno prirodan vodotok u smislu protoka, i rasporeda flore i faune. Zbog izgradnje HE Peruća, tekućica je promijenjena u stajaćicu. Akumulacija Peruća spada u oligotrofne (siromašne) vodene ekosustave za koje je značajna niska organska produkcija, odnosno siromašan sastav i mala količina  prisutnih vrsta. Primarnu produkciju akumulacije Peruća isključivo čini zajednica fitoplanktona. Zbog niske koncentracija hranjivih soli, dušika i fosfora, zajednica fitoplanktona u akumulaciji Peruća je siromašna. Zona litorala (pojas obale između granice kopna i zone izložene valovima) na akumulaciji Peruća ne postoji i to zbog strmih obala što je razlog da zajednica višeg vodenog bilja nije razvijena. Beskralješnjake dna akumulacije Peruća obilježava relativno mala raznolikost zajednice, no riječ je o uobičajenim vrstama koje naseljavaju dna akumulacija, gdje u sastavu i strukturi dominiraju maločetinaši (Oligochaeta) i ličinke dvokrilaca (Diptera). U akumulaciji Peruća zabilježeno je 17 ribljih vrsta, od čega je pet izvornih za cetinsko područje, što predstavlja malu raznolikost. Ostale vrste su unesene  različitim kontroliranim i nekontroliranim  aktivnostima.

Voda za hlađenje postrojenja KKPE Peruća uzimat će se iz dubljih slojeva akumulacije Peruća,   s 314 m n m, odnosno 19 m ispod minimalne kote rada postojeće HE Peruća (333 m n m). Budući da je temperatura vode u nižim slojevima znatno niža od temperature vode površinskog sloja, zbog ispuštanja rashladne vode na koti od 310 m n m doći će do povećanja temperature vode na stupcu vode iznad ispusta. U hladnijem dijelu godine, kad je temperatura na površini jezera niža od 20 °C, rashladna voda će povećati temperaturu vode na površini iznad ispusta do najviše 20 °C, međutim ispuštena rashladna voda neće utjecati na povećan razvoj fitoplanktonske zajednice akumulacije Peruća zbog nedostatka hranjivih tvari.

Budući da se ispust rashladne vode nalazi oko 2 metra iznad dna akumulacije Peruća, odnosno iznad staništa na kojima obitavaju zajednice dna beskralješnjaka, ne očekuje se značajan negativan utjecaj  rashladnih voda na razvoj navedene zajednice. Utjecaj rashladne vode na faunu riba neće biti značajan jer površina akumulacije Peruća iznosi oko 1,250 km², dok je utjecaj rashladne vode ograničen na dijelu akumulacije uz branu.

Sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13) prilog 17, razlika vrijednosti temperature rashladne vode na ispustu i vrijednosti temperature vode na zahvatu ne smije biti veća od 10 °C, a razlika vrijednosti temperature na granici zone miješanja u kopnenim i priobalnim vodama i vrijednosti temperature vode uzvodno od zahvata ne smije biti veća od 1,5 °C, svi uvjeti propisani zakonima neće biti prekoračeni prilikom rada planirane KKPE Peruća te se stoga neće narušiti biološku ravnotežu akumulacije Peruća.

U rashladnu vodu koja se uzima iz akumulacije neće se dodavati biocidi. Rashladne cijevi kondenzatora bit će od titana. Uređajem koji u rashladnu vodu dodaje spužvaste loptice čistit će se unutrašnjost titanskih cijevi od eventualnih nakupina algi, a u rashladnu vodu se neće dodavati nikakve kemikalije. Spužvaste kuglice kružit će kroz kondenzator i neće biti ispuštane u jezero.

Studija koristi službene meteorološke i klimatološke podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda relevantne za lokaciju KKPE Peruća

U izradi Studije utjecaja na okoliš za KKPE Peruća korišteni su službeni meteorološki i klimatološki podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ-a), relevantni za lokaciju odnosno podaci za klimatološku postaju Sinj, glavnu meteorološku postaju Knin te kišomjerne postaje Gornji Bitelić i Donji Bitelić. Međutim, upravo zato što su korišteni podaci najbližih meteoroloških i klimatoloških postaja u Sinju i Kninu, a imajući u vidu specifičnost užeg područja KKPE Peruća, dodatno su analizirana mikroklimatska obilježja lokacije i to korištenjem mezoskalnog meteorološkog modela Weather Research and Forecasting (WRF). Radi se o najnovijoj generaciji modela koji je danas jedan od glavnih istraživačkih i operativnih modela jer je dizajniran za atmosferska istraživanja, ali i operativne potrebe prognoziranja.

WRF model vjerodostojno reproducira mjerenja na postaji Sinj što je utvrđeno verifikacijom podataka, odnosno njihovom usporedbom s podacima DHMZ-a za postaju Sinj. Isti je meteorološki model već korišten i verificiran na brojnim drugim lokacijama u Hrvatskoj (Zagreb, Osijek, Sisak, Rijeka i drugi.) u skladu sa stručno priznatom metodologijom, odnosno prihvatljivim razinama pouzdanosti za ovakvu vrstu analiza.

Kako DHMZ nije mogao dostaviti verificirani, dovoljno dugi niz podataka praćenja svih vjetrova na brani HE Peruća, Studijom utjecaja na okoliš za KKPE Peruća predviđen je nastavak kontinuiranog mjerenja na samoj lokaciji.

Svi proračuni disperzije onečišćujućih tvari, uključujući i kumulativni utjecaj, daleko su ispod zakonom propisanih graničnih  vrijednosti

Proračun disperzije onečišćujućih tvari obuhvatio je pet različitih scenarija, koji su izrađeni za pet mogućih načina rada elektrane, uključujući i kumulativan opis (scenarij V u Studiji utjecaja na okoliš). Svi scenariji su pokazali rezultat na strani sigurnosti, što znači da je uvijek postavljen istovremeni rad svih izvora onečišćujućih tvari u zrak što se u stvarnosti neće odvijati. S obzirom da su sve koncentracije svih onečišćujućih tvari u zraku na cijelom području utjecaja daleko ispod graničnih vrijednosti, ne očekuje se ni povećanje taložne tvari.

KKPE Peruća će koristiti pročišćeni plin u kojem neće biti sumpora

Zbog razmjerno malog sadržaja ugljikovog dioksida (najznačajnijeg dugovječnog stakleničkog plina koji izaziva dodatno zagrijavanje Zemljine atmosfere i klimatske promjene) i čistog izgaranja, prirodni plin je jedno od najčišćih fosilnih goriva s najmanje štetnim utjecajem na okoliš i zdravlje ljudi. U usporedbi s drugim fosilnim gorivima, prije svega naftom i ugljenom, prirodni plin prilikom izgaranja ima manju emisiju ugljičnog dioksida u atmosferu za istu količinu energije i to od 20 do 30% manje u odnosu na naftu i do 50% manje u odnosu na ugljen (IGU, NOAA, IHS CERA). Međunarodni panel o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change) u svojem je izvještaju iz 2014. istaknuo da visokoučinkovite kombi plinske ili kombi kogeneracijske plinske elektrane u opskrbi energijom mogu značajno utjecati na smanjenje stakleničkih plinova (IPPC, 2014.) i tako imati ulogu tranzicijskog goriva prema niskougljičnom gospodarstvu. Europska banka za obnovu i razvoj je okviru svoje nove Inicijative za održivu energiju do sada uložila „preko milijardu eura u financiranje novih čišćih kombiniranih visokoučinkovitih plinskih postrojenja koje imaju značajno manji utjecaj na okoliš“  (EBRD, 2016.)

Kombi kogeneracijska visokoučinkovita plinska elektrana Peruća spada u grupu elektrana s najboljom poznatom raspoloživom tehnologijom. Primjena najbolje raspoložive tehnologije uključivat će sprječavanje i nadzor onečišćenja direktno na izvoru nastanka. Prilikom stehiometrijskog izračuna emisije onečišćujućih tvari u zrak uslijed izgaranja prirodnog plina u Studiji utjecaja na okoliš KKPE Peruća korišteni su laboratorijski izvještaji o kvaliteti plina tvrtke Plinacro d.o.o. u kojima nema sadržaja sumpora, što znači da je pročišćavanjem prirodnog plina uklonjen sumpor. Do emisije metana iz KKPE Peruća može doći isključivo u slučaju neuspjelog pokretanja (starta) plinske turbine, kada se postrojenje propuhuje i postupak pokretanja plinske turbine ponavlja. KKPE Peruća neće emitirati metan tijekom rada.